Radionica Uspješna primjena alternativne mjere Redovno poha?anje škole

U okviru realizacije projekta Pravda za svako dijete, na Ilidži je 26. aprila 2019. godine održana druga jednodnevna radionica na temu „Uspješna primjena alternativne mjere Redovno poha?anje škole“. Radionica je održana u hotelu „Hills”. U?esnici na ovoj radionici bili su pedagozi I psiholozi osnovnih I srednjih škola Kantona Sarajevo dok su predava?i bile Advija Hajdo Balda iz Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Selma Kršlak iz JU Kantonalni centar za socijalni rad I Samela Alagi? iz Udruženja pedagoga Kantona Sarajevo.

Advija Hajdo Balta, kantonalna tužiteljica kroz svoju prezentaciju je govorila o utjecaju na pravilan rast i razvoj i ja?anju li?ne odgovornosti maloljetnika kako ubudu?e ne bi ?inio krivi?na djela kao svrsi koju ima izricanje odgojnih preporuka. Govorila je o historiji odgojnih preporuka i njihovom postojanju u krivi?nom zakonodavstvu FBiH od 1998. godine. Dalje je govorila o primjeni odgojnih preporuka i uvjetima koji moraju biti ispunjeni da bi se jedna odgojna preporuka izrekla. Tom prilikom je naglasila da se odgojna preporuka ne može izre?i ukoliko neka od strana u konfliktu ne pristane na to. Tako?er je nabrojala koje su to vrste odgojnih preporuka koje tužilac može izre?i maloljetniku kao i na?in na koji se vrši izbor odgojne preporuke.

Na kraju prezentacije, tužiteljica Hajdo Balta je prikazala tabelarno broj izre?enih odgojnih preporuka u drugim tužilaštvima u BiH. Prema toj tabeli, najve?i broj izre?enih odgojnih preporuka ima Biha? gdje su izre?ene odgojne preporuke za ukupno 86 osoba od po?etka primjene zakona. Ti podaci pokazuju da je 78% izre?enih odgojnih preporuka imalo pozitivan efekt, odnosno da se 67 tih osoba više nisu pojavili kao po?inioci krivi?nih djela.

Zaklju?eno je da, ukoliko se maloljetniku ne izri?u odgojne preporuke, ne daje mu se ni prilika da uvidi kakvu vrstu štete je njegovo neprihvatljivo ponašanje prouzrokovalo, te da se ista može popraviti. Preporuka je da se nastavi sa daljim specijalisti?kim edukacijama tužilaca, posebno u smislu organizovanja multidisciplinarnih radionica, kako bi se ja?ao njihov senzibilitet. Tako?er pove?ati broj okruglih stolova na kojima bi kantonalni tužioci periodi?no razmjenjivali dobre prakse primjene odgojnih preporuka, te ukazivali na prakti?ne problem. Uz to materijalno i kadrovski osposobiti nadležne policijske organe i organe starateljstva / centre za socijalni rad kao i škole, obezbjediti infrastrukturu neophodnu za provedbu pojedinih odgojnih preporuka, te formirati Radne grupe za prevenciju maloljetni?kog prestupni?kog ponašanja

Selma Kršlak iz centra za socijalni rad povukla je paralelu u razlikama u postupanju Organa starateljstva prije i nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima. Naglasila je da je, prije stupanja na snagu zakona, Sud pokretao postupak bez obzira na težinu krivi?nog djela i da je maloljetnik na taj na?in automatski ulazio u sudsku proceduru. Sada, policija dostavlja spis tužilaštvu koje od organa starateljstva zahtijeva dostavljanje socijalne anamneze, kako bi odlu?ili da li ?e u predmetnom slu?aju primijeniti odgojnu preporuku, obustaviti postupak ili donijeti naredbu o pokretanju postupka. Tako?er, prije stupanja na snagu ovog Zakona, tretirali su se samo maloljetne osobe do 18 godina starosti. Sada Zakon tretira i mla?a punoljetna lica.

Kada je rije? o odgojnoj preporuci Redovno poha?anje škole, prijedlog za izricanje ove odgojne preporuke mora biti utemeljen u Izvještaju stru?nog radnika, opravdanim razlozima koji štite najbolji interes djeteta, sa pretpostavkom da ?e se otkloniti ili smanjiti rizik u kojem se dijete trenutno našlo.

Svrha ove preporuke je aktivnija uklju?enost škole u radu s djecom koja su u sukobu sa zakonom, senzibiliranje nastavnog osoblja za “djecu sa problemom”, sa tendencijom otklanjanja stigma “problemati?no dijete”, pružanje raspoložive podrške unutar škole i otklanjanje poteško?a koje otežavaju školovanje te pravovremeno uklju?ivanje organa starateljstva.

Poteško?e u radu koje su navedene su pove?an broj zahtijeva osnovnih škola, što ukazuje na spuštanje dobne granice kod djece, porast broja djece sa duševnim smetnjama, izbjegavanje preporuka Organa starateljstva, izbjegavanje saradnje djece i roditelja sa Organom starateljstva, usložnjavanje patologije, neuvezanost institucija i izostanak sistemske podrške te nedostatak stru?nog kadra u školama i organima starateljstva.

Samela Alagi? iz Udruženja pedagoga je ovoj temi pristupila iz ugla pedagoga škole. Prilikom svoje prezentacije je navela da kriminalitet maloljetnika predstavlja puno ve?i društveni problem od kriminaliteta punoljetne osobe. I Samela je prilikom svog izlaganja ponovila proces od zaprimanja prijave, preko odluke tužioca pa do kontakta organa starateljstva i škole.

Pojasnila je obaveze pedagoga psihologa prilikom izvršenja odgojne preporuke i naglasila da je rad sa u?enicima ono što ove stru?njake najviše veseli. Ukazala je na sve ve?i obim poslova naro?ito onih administrativne prirode sa kojima se susre?u stru?ne službe škola a što ih udaljava od njihovog primarnog zadatka a to je rad sa u?enicima i njihovim roditeljima. Za kraj je navela da je neophodno oja?ati kadrove u školama.

Aktivnost je provedena u okviru projekta „Pravda za svako dijete“, podržanog od strane Švedske agencije za me?unarodni razvoj i saradnju, Vlade Švicarske i UNICEF-a, a u saradnji sa nadležnim ministarstvima, institucijama i agencijama, kao i organizacijama civilnog društva.